U Pakistanu su prošle noći ubijene 22 osobe. Agencije javljaju da su svi ubijeni bili talibani koji su stradali prilikom napada pakistanskih vojnih snaga na talibanska uporišta na sjeverozapadu države. Portparol lokalne policije medijima je kazao da su ubijene 22 osobe a da je slobode lišeno 14 talibana.

Naoružani ljudi, bliski jednom političaru, na jugu Filipina oteli su 30 ljudi, od kojih su 21 osobu ubili, da bi spriječili rivala da se kandiduje na izborima. U saopštenju filipinske vojske navodi se da je među otmičarima bilo više od stotinu ljudi a da bilans mrtvih nije konačan.

Medojević je čitaocima „Dana“ takođe predočio da Milan Roćen zapravo ima ambiciju da postane prvo lice bezbjednosnog aparata Crne Gore, ali i to da međunarodna zajednica vrši pritisak da bezbjednosne službe ne mogu više da djeluju na „dosadašnji način“.

Čelnik PZP-a, kako tekst odmiče, odnose na relaciji Roćen – Đukanović – Marković naziva „crnogorskom dramom“. Premijer, prema Medojevićevim saznanjima, insistira samo na „lojalnim ljudima“, koji su spremni da urade sve što im on naredi. A sve što Đukanović naredi, „otkriva“ Medojević, podrazumijeva „kršenje zakona, gaženje ljudskih prava, obračune sa opozicijom i napad na narod tokom mitinga“!

Medojevićeva saznanja sežu i do stepena bliskosti pojedinaca sa Đukanovićem. Tako je Roćen „uspio da se izbori za primat kod Đukanovića“ zbog čega će izlobirati da Marković više ne bude na čelu ANB.

Lider PZP-a čitaocima „predočava“ i teško nezadovoljstvo u Vojsci Crne Gore, pa čak i postojanje „nelegalne vojne službe“ na prostoru naše države. Cilj te paramilitarne obavještajne jedinice je, dodaje Medojević, da „provjerava političku podobnost kadrova i lojalnost šefu režima.“

A zašto se sve događa? Medojević i na to ima veoma jasan odgovor. Trenutno je na snazi „konsolidovanje bezbjednosnih službi da budu spremne na sve, samo da zaštite vlast premijera koji je za nju životno vezan“. A zašto je premijer životno vezan za vlast? Zato što bi u suprotnom postojala neka mogućnost da se možda pojavi na sudu u Italiji, predočio je Medojević.

Na kraju svojih današnjih „zapažanja“ Medojević kaže da neke članice EU traže od crnogorske Vlade, odnosno Mila Đukanovića da smijeni neke ljude iz policije. Predsjednik PZP-a predočava da diplomate iz EU u prvom redu traže smjenu Veselina Veljovića, ali isto tako zna da „Đukanović taj zahtjev neće ispoštovati jer ne želi da smijeni čovjeka koji vodi njegovu ličnu pretorijansku gardu.“

O. C.

Rasmusen u Podgoricu dolazi najvise zbog predstojece odluke o zahtjevu Crne Gore za prijem u Akcioni plan za clanstvo u NATO. Crnogorska aplikacija za prijem u pomenuti Akcioni plan razmatrece se pocetkom decembra u Briselu. Eventualno stupanje nase drzave u Akcioni plan za clanstvo, znacilo bi da je vecina puta ka stalnom clanstvu u Sjevernoatlantsku alijansu vec predjena.

O. C.

„Bio sam u šoku. Svi ti ljudi došli su u Evropu na rad. Došao sam na ideju da konačno prekinem ćutanje o njihovoj muci. Hteo sam da priznam – to nije Evropa o kojoj sam sanjao. Telefonirao sam majci i ispričao joj istinu. Plakao sam. Neki prijatelji iz Ugande su nazvali – hteli su da dođu u Evropu. Otvoreno sam im rekao: ne dolazite , ovde nema novca, ni posla!“

Dokumentarac „Iznenađenje Evropa“, režisera Šune Goluba o životu ilegalnih doseljenika iz Afrike na starom kontinentu izazvao je veliku pažnju u Ugandi.

Mrak u pozorištu u Kampali. Sve stolice u maloj bioskopskoj sali su zauzete. Gledaoci zainteresovano prate film. Režiser Šuna Goluba sakrio se u poslednjem redu bioskopske sale. Ovo je prvi put da javno prikazuje svoj film, i to u domovini. Posle četiri godine ilegalnog života u Evropi, Goluba se pre nedelju dana vratio kući – na veliko iznenađenje porodice i poznanika, nije imao ni para, ni kompjuter, ni skupu odeću u prtlljagu. Donosi samo šokantnu istinu o životu u Evropi: o jadnom, ponižavajućem, ilegalnom životu. Životu punom propalih snova i pogrešnih očekivanja.

„Pre nego što sam napustio Ugandu imao sam prijatelje, koji su već dugo živeli u Evropi. Kada bi dolazili na odmor u Ugandu, oni bi se razbacivali novcem. Bili su debeli, gojazni, nisu više bili slabi, mršavi. U našoj kulturi to mnogo znači. Ali, nikada nisu pričali kako su došli do tog novca. Istina se saznaje tek kada se dođe u Evropu“.

Sve je ispalo drugačije

San o dobrom poslu namamio je pre četiri godine i Golubu u Evropu. Pred odlazak je u Ugandi sve rasprodao da bi mogao da kupi avionsku kartu: kuću, auto, sve što je imao. Napustio je svoju malu ćerku. Tada je imao velike nade i velika očekivanja – hteo je da studira u Holandiji. Nadao se da će spasiti porodicu iz siromaštva. Ali, sve je ispalo drugačije.

„Bilo je to prvog dana u Holandiji. Došao sam kod jedne žene iz Ugande, ispričao joj da tražim posao. Ona je počela da mi se smeje, pitala me: imaš li dozvolu za rad? Ovde ni Holanđani nemaju posla! Narednih dana sam obilazio poznanike jednog za drugim. Spavao sam na kauču, prao njihove sudove, čistio WC-e. Ali, brzo sam ustanovio da život u Evropi nije za mene. Jedva sam čekao da se vratim u Ugandu“.

Izbeglički logor u Ugandi

Bajke o zemlji snova

Ali, za to nije imao hrabrosti. Imao je obaveze prema porodici. A majka ga je stalno zvala, pričala o problemima: da pošalje novac za lekove…Goluba je bio očajan, plašio se policijskih kontrola, proterivanja, da će morati da se vrati u Ugandu i da prizna da nije uspeo. A onda je, jednoga dana, na televiziji video kako su ilegalni migranti nastradali u požaru na aerodromu.

„Bio sam u šoku. Svi ti ljudi došli su u Evropu na rad. Došao sam na ideju da konačno prekinem ćutanje o njihovoj muci. Hteo sam da priznam – to nije Evropa o kojoj sam sanjao. Telefonirao sam majci i ispričao joj istinu. Plakao sam. Neki prijatelji iz Ugande su nazvali – hteli su da dođu u Evropu. Otvoreno sam im rekao: ne dolazite , ovde nema novca, ni posla!“

Od tog momenta Goluba više nije hteo da priča svojim sunarodnicima bajke o zemlji snova i bogatstva. Hteo je da snimi film i da ga pokaže afričkoj mladeži kako bi je zaštitio od bolnog iskustva.

Autor: Šlinvajd Somone/Mirajana Veljković

Odg.urednica: Željka Bašić-Savić

Tajni dokumenti u posjedu Necenzurirano.com razotkrivaju širu mrežu kojoj su pripadali Rustempašić i njegova skupina, a koje BiH mediji nisu objavili, a podaci iz ove istrage ukazuju na zabrinjavajuće pojačanu aktivnost terorističke mreže na Balkanu i organizacijske pripreme za izvođenje akcija na Balkanu i na teritoriju država članica Europske unije.

Objava shema i uhićenje Rustempašićeve grupe kao signal ostatku terorističke mreže

Nakon što su u BiH uhićena trojica pripadnika terorističke mreže koji su, prema navodima policije i tužiteljstva pripremali terorističke napade na teritoriju susjedne BiH (Rijad Rustempašić, Abdulah Handžić i Edis Velić), postalo je jasno kako je preuranjeno objavljivanje detalja o istragama sigurnosno obavještajnih grupa pri NATO savezu u BiH, o aktivnostima organiziranog kriminala i terorističke mreže u BiH, te njihovim spregama s vrhom bošnjačke političke i vjerske elite u Sarajevu, zapravo imalo za cilj onemogućavanje daljnje istrage obavještajaca NATO saveza u BiH.

Naime, odmah po objavljivanju tzv. shema u medijima u BiH, vlasti u Sarajevu organizirale su uhićenje relativno marginalne terorističke skupine na čelu sa Rustempašićem, čime su vlasti terorističkoj mreži na terenu zapravo poslale poruku kako su njihovi pripadnici identificirani, kako je mreža locirana, i kako su operativno zadokumentirane njihove aktivnosti.

Teroristička mreža organizirana preko Aktivne islamske omladine

Tajni dokumenti u posjedu Necenzurirano.com razotkrivaju širu mrežu kojoj su pripadali Rustempašić i njegova skupina, a koje BiH mediji nisu objavili, a podaci iz ove istrage ukazuju na zabrinjavajuće pojačanu aktivnost terorističke mreže na Balkanu i organizacijske pripreme za izvođenje akcija na Balkanu i na teritoriju država članica Europske unije.

Tijekom svoje istrage o vezama međunarodnog terorizma, organiziranog kriminala, te bošnjačke političke i vjerske elite u Sarajevu, obavještajne i sigurnosne službe NATO saveza i EUFOR-a u BiH došle su do operativnih saznanja o organizacijskoj, terorističkoj mreži pod okriljem Aktivne islamske omladine, te je utvrđeno kako se upravo preko te islamističke organizacije registrirane u BiH organiziraju i mobiliziraju operativne terorističke ćelije i skupine, koje bi u datom trenutku mogle sudjelovati u terorističkim akcijama, kako na Balkanu, tako i na teritoriju zemalja članica Europske unije.

Centri terorističkih operacija u BiH, Austriji i Švicarskoj

U istragama NATO saveza i EUFOR-a identificirani su ključni ljudi te mreže, te organizacijska i zapovjedna hijerarhija terorističke mreže na prostoru, ali i izvan teritorija Bosne i Hercegovine, s posebnim naglaskom na čelne ljude terorističkih ćelija u Austriji i Švicarskoj.

Tako je nedvojbeno utvrđena veza terorističkih centara u Austriji i Švicarskoj sa organizacijskom mrežom na teritoriju Bosne i Hercegovine.

Tako su u strogo povjerljivoj shemi koju je izradila obavještajna skupina NATO-a pri EUFOR-u, identificirani centri terorističke organizacije AIO u Austriji, koji su organizacijski vezani uz islamski centar i džamiju Al Tawhid u Beču, a čiji su ključni ljudi Mohammed Fadil Porca, Samir Kehonić, Emir Begagić, Selim Kehonić, a koji su u izravnoj komunikaciji sa Sabahudinom Fijuljaninom i Sulejmanom Bahtićem, koji pak služe kao komunikacijski oficiri prema organizacijskoj mreži na teritoriju BiH.

U Švicarskoj su ti oficiri za vezu i čelni ljudi organizacijske sheme AIO-a u Švicarskoj dvojica operativaca: Sadij Osajkić i Mehmed Mujakonvić.

Hijarerhija organizacijske mreže terorističkih ćelija u BiH

Strogo povjerljiva shema NATO saveza, koja je, kako je to naznačeno na uzglavlju poslana na znanje nadležnim institucijama Europske unije, pa bi bilo za očekivati i Uredu visokog predstavnika u BiH, psoebno Valentinu Incku i Raffi Gregorianu, jasno identificira i ključne osobe u hijerarhiji organizacijske mreže terorističkih ćelija pod kontrolom AIO-a na teritoriju BiH.

Tako su kao osobe izravno podređene Sabahudinu Fijuljaninu imenovani Hajrudin Ribić i Midhat Ćatić, dok je naznačeno kako veći dio mreže kontrolira Arif Oruc, preko Rifeta Neimarlija, te ćelija smještenih na području Općine Kakanj.

Kao visokopozicionirani pripadnici ove terorističke mreže identificirani su i Nezim Halilović, Adnan Pezo, Ahmet Mujagić i Ahmed Dedagić.

Prema našim izvorima iz obavještajno sigurnosnog sustava BiH, uhićeni trojac Rijad Rustempašić, Abdulah Handžić i Edis Velić pripadao je najnižim organizacijskim formacijama ove organizacijske sheme, vezane na terorističku infrastrukturu pod organizacijskom kapom Aktivne islamske omladine, koju su obavještajne grupe NATO saveza i EUFOR-a identificirale u svojoj strogo povjerljivoj shemi, koju u prilogu teksta ekskluzivno objavljujemo.

Umreženost terorističke mreže u pod okriljem AIO u BiH sa Al Qaidinim organizacijama

Druga, pak, strogo povjerljiva shema NATO-a također identificira odnose unutar terorističke organizacijske sheme Aktivne islamske omladine, međutim, osim lokalnih identificira vrlo razrađene međunarodne organizacijske veze terorističke mreže pod okriljem AIO-a u BiH sa organizacijskim jedinicama ove terorističke organizacije u Europi, te u pojedinim islamskim zemljama.

Ovom drugom shemom, koju također ekskluzivno objavljujemo, posebno su identificirane veze terorističke mreže u BiH s međunarodnom terorističkom mrežom i osobama koje se smatra usko povezanima s Al Qaidom, pa se tako identificira i veza Aktivne islamske omladine iz BiH, preko Nermina Kabahije, sa Šeikom Salmanom Ibn Fahd Al Awda, te Rabei Osman El Sayedom, povezanim s terorističkim napadima u Madridu 2004. godine.

Osim navedene veze s međunarodnim terorizmom, detaljnije je identificirana i lokalna infrastruktura AIO, te lokalni čelnici terorističkih ćelija pod kontrolom AIO, te organizacijska mreža na području Kantona Sarajevo, Hercegovačko neretvanskog kantona, Zeničko dobojskog kantona, Bosansko podrinjskog kantona, Srednjo bosanskog kantona i Tuzlanskog kantona.

Kao ključni kadrovi lokalne mreže identificirani su: Muris Šupić, Abdusamed Busatlic, Belmir Berberović, Amer Džihana, Ismet Fazilić, Almin Fočo, Esat Stenaklić, Emir Lišinović, Mehmed Cerovci, Nedim Haračić, Djemal Bekić, Tahir Halilović, Muris Sivčević, te Muamer Topčević.

Posebno je značajno što su identificirane izravne veze ove terorističke mreže sa terorističkom infrastrukturom na Kosovu, odnosno sa paralelnom infrastrukturom i terorističkim grupama iz sastava nekadašnje tzv. „OVK“, a posebno sa Ekremom Avdiu, Abu Suheibom, sa pripadnicima jedinice Abu Bekir Sadik, povezanom sa nekadašnjom „OVK“, Nexmedinom Laushi zvanim Musa, Sulejmanom Selimijem zvanim Sultan, te Bujar Alijom Osmanijem.

Operativnom obradom 14.9.2009. otkrivena još jedna grupa operativaca

Zanimljivo je kako je od 14. rujna 2009. godine pod operativnom obradom i posebna skupina za koju se smatra da je usko operativno i organizacijski povezana s ovom terorističkom mrežom, a čiji su pripadnici: Čolaku Škeljzen, Totaj Miljaim, Totaj Bedri i Totaj Baškin, za koje je u rujnu ove godine utvrđeno i kako postoji sumnja da su državljanstva Bosne i Hercegovine stekli nezakonito, na temelju posredovanja Nuće Bečića, komandanta obrane Kotorskog kod Doboja, a izvode iz Matične knjige izdao im je u Općini Doboj Jug, Matuzići, Zećir Bečić.

Strane obavještajne službe u BiH smatraju kako ova skupina predstavlja jednu od operativnih grupa u infrastrukturi na koju se odnose povjerljive sheme NATO-a i EUFOR-a, pa se smatra da je i preuranjenim hapšenjem Rustempašićeve trojke, zapravo spriječeno djelovanje i operativna obrada ove tek otkrivene operativne grupe.

Financiranje terorističkih aktivnosti preko dobro organizirane mreže za pranje novca

Osim navedenih shema, strogo povjerljivo obavještajno izvješće sačinjeno sredinom 2009. godine o tijeku financijskih sredstava za financiranje terorističke mreže na Balkanu, a posebno u BiH, otkriva pojačane aktivnosti financijske mreže organizirane za pranje novca za terorističke organizacije i grupe na Balkanu.

Tako se u ovom obavještajnom izvješću, starom tek nekoliko mjeseci identificiraju glavne financijske organizacije preko kojih se financira teroristička mreža u BiH, odnosno preko kojih se poduzeća, banaka i organizacija pere novac u konačnici namijenjen financiranju terorističkih aktivnosti na Balkanu.

Tim su izvješćem tako identificirani: poduzeće BamCard; te redom vodeći dioničari te kartične financijske kuće; Turkish Ziraat Bank Bosnia d.d.; UPI banka d.d.; Verisoft Bosnia d.d.; Doru Limited Istanbul; Investiciono Komercijalna banka d.d.; Tuzlanska banka d.d.; Verisoft Istanbul; Vakufska banka d.d., te neka druga poduzeća usko povezana s ovom mrežom.

Političko Sarajevo štiti terorističku hijerarhiju u BiH

Pokretanje tzv. antiterorističke akcije protiv tzv. Rustempašićeve grupe, bilo je, sada je potpuno jasno, samo dio aktivnosti federalnih vlasti u Sarajevu, kako bi se spriječila opsežna višegodišnja istraga koju obavještajne službe NATO-a vode o vezama bošnjačke političke elite i vrha Islamske zajednice u BiH sa međunarodnim terorističkim organizacijama i terorističkom infrastrukturom u BiH.

Nakon objave tzv. shema, te uhićenja Rustempašićeve grupe, ostatku terorističke mreže, koja je opisana u strogo povjerljivim shemama NATO saveza i EUFOR-a, poslana je jasna poruka da se na vrijeme reorganiziraju, dislociraju, prikriju i privremeno obustave svoje aktivnosti, promijene način međusobrne komunikacije, kao i sami unutarnji ustroj pojedinih ćelija i skupina, posebno onaj operativni dio.

Abduladhim Maktouf osobno mi je potvrdio povezanost Mustafe Cerića s terorističkom infrastrukturom u BiH

Dakle, navodna antiteroristička akcija vlasti u Sarajevu nije bila ništa drugo do pomaganje prikrivanja djelovanja terorističke mreže u BiH, koja je organizacijski, logistički i operativno vezana ne samo na pojedince iz vrha bošnjačke političke elite, nego, što je za političko Sarajevo puno neugodnije, na formalnu organizacijsku strukturu islamske zajednice u BiH, kojoj je na vrhu Mustafa Cerić.

To je, podsjetimo, svojevremeno u razgovoru sa mnom potvrdio i jedan od vodećih ljudi terorističke mreže u BiH Abduladhim Maktouf, kada mi je tijekom naših susreta i razgovora, ne samo govorio o ovoj terorističkoj infrastrukturi, koju sada opisuju i sheme NATO saveza, nego mi je upravo Maktouf u travnju i svibnju ove godine govorio o izravnoj povezanosti formalne hijerarhije Islamske zajednice u BiH na čelu s Cerićem sa terorističkim organizacijama na teritoriju BiH.

U dokumentu koji je poslan Kongresu stoji kako je na prostoru zapadnog Balkana izuzetno raširena trgovina drogom, cigaretama i ljudima, a kao posebno velik problem ističe se povezanost organiziranog kriminala i pranja novca. Čelne figure kriminalnog podzemlja, navode američki analitičari, su ratni zločinci od kojih su mnogi „slizani“ s političkom elitom.

Zbog sve jačih veze između kriminalnog podzemlja, na prostoru Balkana moglo bi doći do nove eskalacije nasilja tijekom idućih šest godina, navode Amerikanci i ističu da američka vlada pomaže i potiče borbu protiv organiziranog kriminala, ali prvi pravi rezultati tek trebaju postati vidljivi.

Kao najperspektivnija zemlja navodi se Hrvatska, ali ostale zemlje regije (Srbija, Crna Gora, Albanija, BiH i Makedonija) morat će provesti još brojne reforme kako bi suzbile organizirani kriminal, jer bez njih neće moći biti primljene u Europsku uniju, stoji u dokumentu koji je sastavila Kongresna istražna služba.

Potpredsjednik crnogorske Vlade Vujica Lazović u intervjuu za Radio Slobodna Evropa, između ostalog, govori o kontroverzama privatizacionog procesa, i štednji i rasipništvu u vremenu krize.

RSE: Gospodine Lazoviću, da li se Vlada u ovim kriznim vremenima, kada nedostaje novca, ponaša dovoljno štedljivo? Čini se da javnost nije baš uvjerena u to?

Lazović: U nedjelju je trebalo da budem u Lisabonu, a jedna od mjera štednje jeste da ozbiljno redukujemo svoja službena putovanja i učešće na međunarodnim skupovima i konferencijama, tako da smo mi, poštujući te mjere napravili značajne uštede. Mi smo, još u februaru, donijeli niz mjera za ublažavanje krize, u pogledu smanjenja troškova: u dijelu zapošljavanja novih službenika, obustave nabavke vozila, na žalost, informatičke i druge opreme, ograničenja službenih putovanja, troškova za gorivo, telefon, tekuće održavanje, i ono što je meni, kao ekonomisti, bilo dosta teško, ali smo se morali odreći i dijela realizacije nekih kapitalnih projekata. Dakle, šta je pred nama stajalo kao veliki izazov? Ukoliko hoćemo da obezbijedimo održivost budžeta takvog kakav jeste, u uslovima krize, u situaciji kada nam, na žalost, projektovana prihodna strana nije bila u potpunosti realna, i nije mogla da bude do kraja realizovana, morali smo tražiti neko rješenje. Jedino rješenje je što u tom momentu, na žalost, u dijelu smanjenja rashodne strane i smanjenja potrošnje. Sve je to korespondiralo sa nekim osnovnim postulatom naše ekonomske politike u periodu krize. Naš glavni cilj je da vodimo računa da ne dođe do dodatnog rasta nezaposlenosti, a da sa druge strane, našim mjerama ne podstaknemo inflaciju, ili dodatno opteretimo privredu sa troškovima.

Vidjeli ste da su neke zemlje u regionu veoma lako i jednostavno posegnule za najboljim mehanizmom za povećanje prihoda, a to je povećanje stope PDV-a. Mislim da bi se to u krajnjem prelilo na kompanije i stanovništvo, i to po nama nije bila neka opravdana mjera. Svakako, ono što karakteriše crnogorski budžet prošle godine, i dobrim dijelom našu ekonomsku politiku, biće jedan od glavnim pravaca djelovanja Vlade u sljedećem periodu, jeste i dalje značajna pozicija kapitalnog budžeta, odnosno kapitalnih izdataka. Nama je namjera da kroz dodatne investicije stvorimo dodatnu multiplikaciju u svim dimenzijama kako bi se dodatno angažovala sredsta i resursi i na taj način obezbijedili lagani izlazak zemlje iz krize. To je razlog što ćemo i ove i naredne godine, u budžetu imati za tu namjenu predviđena značajna sredstva. Svakako, nije nam želja da u potpunosti rušimo ekonomsku politiku, i dostignuti stepen atraktivnosti crnogorske ekonomije i ukupnog našeg sistema, tako da smo sa mjerama koje smo primjenjivali i mjerama naše ekonomske politike i mjera štednje željeli da vodimo računa o tome da one ne budu mnogo rigidne kako bi crnogorski ekonomski ambijent učinjele manje atraktivnim i da ne budu toliko rigidne da u jednom problematičnom momentu kada budemo u situaciju izlaska iz krize u uslovima rasta i oporavka crnogorske ekonomije. Što se tiče ovih mjera, mi smo već uspjeli od jula do oktobra da uštedimo preko 40 miliona eura što je značajna stavka. Normalno, da bi država funkcionisala, i da bi obavljali sve svoje funkcije neophodan je jedan administrativni aparat i ne pada to ljudima lako, naročito kada su navikli na određen komoditet, ali ako iz vrha, u Vladi, počev od svih ministara, svojim primjerom to pokazujemo mislim da će nam to biti dobra politika i praksa i za narednu godinu.

Nemamo namjeru da se bavimo socijalnom demagogijom

RSE: Visoka primanja i trošenje novca u raznim regulatornim agencijama naročito privlače pažnju. Pominje se dvostruki problem – previše agencija, koje previše troše. Iako su ova tijela nezavisna, zar ne bilo logično da ovi regulatori prosto podijele sudbinu ukupnog društva?

Lazović: Mi smo prošle godine, praveći jednu informaciju za potrebe Vlade, napravili analizu primanja po regulatornim agencijama. Imamo jedan konstantan zahtjev da se što više tih regulatora formira. U svakom pojedinačnom slučaju, mi procjenjujemo da li je za jednu malu zemlju, za jedan mali sistem, kao što je Crna Gora, neopohodno da ima na desetine regulatornih agencija koje, pored svih nadležnosti koje imaju, u jednom momentu, vodeći računa o izdašnosti prihoda koje regulišući određeni segment tržišta mogu sebi obezbijediti, možda izgube mjeru dobro ukusa, da u uslovima ekonomskog nivoa razvijenosti, i u uslovima dostignutog životnog standarda kakav je u Crnoj Gori, obezbjeđuju sebi zarade koje su, konkretno saopšteno, neprimjerene. Ne treba sada ići ni u pravcu potpune socijalne demagogije, jer to je posao koji zahtijeva mnogo znanja, iskustva i odgovornosti, i mi smo zaključcima Vlade apelovali na regulatore, apelovali na čitavi serijal drugih kompanija, upravnih odbora, preduzeća da se to ne radi.
Tamo gdje smo kao država imali i neposrednu mogućnost uticaja, to smo i do kraja uradili i značajno su smanjene i zarade i primanja, i mislim da će to biti praksa i u narednom periodu.

Tamo gdje smo kao država imali i neposrednu mogućnost uticaja, to smo i do kraja uradili i značajno su smanjene i zarade i primanja, i mislim da će to biti praksa i u narednom periodu. Ali, ne u pravcu nekog pristupa koji će derogirati kompletan sistem i stvoriti jednu i te kako značajnu funkciju neatraktivnom, nego u pravcu postizanja nekog balansa, s obzirom na okolnosti koje imamo. Nemamo namjeru da se bavimo socijalnom demagogijom, ali prosto, ako smo mi u Vladi spremni da obavljamo izuzetno teške poslove, a da zarade ministara budu 1.100 – 1.200 eura, onda ni nama isto tako ne ide u prilog… ni nama ne pada tako lako, da neko ko je u savjetu neke agencije, ili upravnom odboru nekog preduzeća prima po tri, četiri ili pet hiljada eura. Mislim da je to s pravom doživjelo veliku medijsku atraktivnosti i bio sam u prilici da, saopštavajući stavove Vlade, zahvalim medijima što su zajedno sa nama alarmirali ukupnu situaciju, a mjere koje smo preduzeli dale su rezultate.

RSE: Nedavno je obznanjena namjera Vlade da prestane sa finansiranjem pripravnika, čemu se protivi vaša Socijaldemokratska partija. Zašto se vaša partija tome nije usprotivila kroz učešće u Vladi, umjesto organizovanja peticije? Mislim da je i ministar finansija Igor Lukšić imao jednu izjavu na tom fonu.

Lazović: Nijesmo mi htjeli da idemo u pravcu prestanka finansiranja pripravnika. U paket mjera koje su podrazumivale smanjenje, broj zaposlenih i prijema novozaposlenih. Država je najveći poslodavac u Crnoj Gori, i taj se osjećaj dosta brzo može promijeniti ukoliko krenete u jednom ili drugom pravcu. Ono što je za nas bilo u tom momentu presudno i interesantno jeste da ipak vodimo jednu politiku zapošljavanja jer sa svih strana trpimo kritike da smo izuzetno veliki javni sektor i da su ogromni troškovi tog javnog sektora. I u tom kontekstu bila je jedan primjedba u pogledu prijema pripravnika koja je bila protumačena na ovaj ili onaj način i omladina Socijaldemokratske partije tu osjetila generacijski duh, i imala dosta kvalitetnu i uspješnu kampanju. Ne želim da pravdam sebe i svoje kolege iz Vlade. Nije naša krajnja namjera bila usmjerene u tom pravcu, ali i sa druge strane smo htjeli da napravimo određenu pozornost i jedan oprezniji pristup u proširenju broja zaposlenih. Kada neko odradi pripravnički staž onda su manje šanse da ne obezbijedite za njega neki prostor da kasnije nastavi sa radom, a imajući u vidu ukupno stanje u Vladi Crne Gore bila je procjena da treba malo restriktivnije pristupiti tom pitanju. Mislim u konačnom da smo se razjasnili i da će se nastaviti sa finansiranjem pripravnika i da će Vlada biti takođe otvorena za sve mlade ljude sa univerziteta koji dolaze sa novim znanjem, novim kvalitetom.

Očekujem veliku utakmicu

RSE: Dokapitalizacija i djelimična prodaja Elektroprivrede je okončana uz mnoštvo kontroverzi i sumnje u regularnost odabira A2A, kao najboljeg ponuđača. Ova italijanska kompanija će upravljati Elektroprivrednom, ali bez većinskog paketa akcija. Da li se može desiti da u narednom, vrlo neizvjesnom periodu, Vlada pritisnuta besparicom posegne i za prodajom većinskog dijela?

Lazović: Prvo, moram reći da su kontroverze isfabrikovane. To je bio izuzetno transparantan proces. Sama činjenica da se konkurent grčki konzorcijum nije žalio, u potpunosti potvrđuje ispravnost cijele procedure. U javnosti ste imali i onih nedobronamjernih koji su očekivali da od tog posla neće biti ništa, a sa druge strane, imate dio političke javnosti koja svaki Vladin potez želi da kritikuje. Kako god da smo završili ovaj proces, nijesmo očekivali, naročito od opozicionih partija, da budemo pohvaljeni. Prema tome, kompletna dokumentacija je ostavljena skupštinskoj komisiji i tu ništa nijesmo krili. Isto kao što smo u procesu privatizacije i dokapitalizacije djelimične prodaje akcija ništa nije ostalo van javnosti, redovno smo medije snabijedivali bitnim podacima, davali odgovore na postavljena pitanja, ali u Crnoj Gori tako veliki posao uvijek je nešto što kod ljudi izaziva određene sumnje, da li nam je dobar taj partner. Bilo je na račun tog partnera dosta ružnih kvalifikacija, a partner nam dolazi iz najrazvijenijeg dijela Evropske unije. Ne treba zaboraviti da je taj dio oko Milana i sjeverne Italije u samom vrhu po stepenu razvijenosti, da imaju ogromno iskustvo, kvalitet i tako dalje. Nećemo mi biti pritisnuti besparicom, ja se nadam, za sljedeći period od pet godina. Ugovor je potpuno jasan, i to je i dio koalicionog sporazuma.
Dobili smo kvalitetnog partnera sa kojim ćemo zajedno raditi na razvoju Elektroprivrede. Istovremeno smo stvorili uslove da sačuvamo većinsko državno vlasništvo.

U narednih pet godina neće biti prodaje dodatnih akcija Elektroprivrede, pri čemu postoji velika vjerovatnoća da poslije pet godina mi povratimo dominantno vlasništvo, i da naš partner ne postane većinski vlasnik Elektroprivrede. Mislim da smo napravili veoma dobru, uspješnu i optimalnu kombinaciju. Obezbijedili smo crnogorskom finansijskom i ekonomskom sistemu dodatni prihod od 430 miliona eura. Dobili smo kvalitetnog partnera sa kojim ćemo zajedno raditi na razvoju Elektroprivrede. Istovremeno smo stvorili uslove da sačuvamo većinsko državno vlasništvo. Optimalna kombinacija, dobro rješenje i nadam se da će se brzih dana to pokazati. Uostalom, veliko interesovanje kod svih ostalih energetskih projekata u Crnoj Gori je podstaknuto i činjenicom da je A2A postala suvlasnik Elektroprivrede jer je to dobar signal za sve ostale investitore da je Crna Gora sigurno i stabilno investiciono područje i da mogu slobodno doći, tako da očekujem veliku utakmicu oko izgradnje hidroelektrana na Morači, očekujem veliku utakmicu oko tendera za eksploataciju nalazišta Maoče i izgradnju termocentrale i očekujem takođe veliku utakmicu i oko ostalih energatskih projakata u Crnoj Gori.

RSE: Što se tiče kontroverzi, A2A sigurno nije usamljena. I privatizaciju KAP-a su od početka pratile brojne kontroverze koje traju i do dan danas. Privatizacioni aranžman sa En Plus Grupom je sada, kada su nastale teškoće, promijenjen. Vlada se u ovom slučaju prilično zaštitnički ponijela prema ruskom investitoru?

Lazović: Moram reći, i to nije tajna, da smo u Vladi po tom pitanju imali disonantna mišljenja. Mi, ministri iz Socijaldemokratske partije smo bili protiv ovog posljednjeg aranžmana. Mislimo da i pored naše velike zabrinutosti i spremnosti da se izađe u susret radnicima i da se realizuje socijalni program, s obzirom da je to neodvojivo od cjelokupnog paketa, imali smo drugačije mišljenje, ali Vlada većinom glasova donosi odluku i ide u tom pravcu. Dosta je rizično pitanje, koliko je to kompatibilno sa dugoročnim projekcijama razvoja Crne Gore, ali, na žalost, u ekonomiji nemate idealnih situacija i vidjećemo kako će to sve u krajnjem biti realizovano. Onog momenta kada Vlada donese odluku, a mi smo u toj Vladi, preostaje nam jedino da povedemo računa da budemo od pomoći a ne da budemo protiv.

RSE: Vladi se, s vremena na vrijeme, prebacuje da je zaštitinik krupnog kapitala. Insistira se na smanjenju plata zaposlenima u javnoj upravi i državnim institucijama, ali još uvijek nije bilo zahvatanja iz džepova najbogatijih. Vaša se partija, doduše, zalaže za to, ali u praksi se nije desilo baš ništa?

Lazović: Socijaldemokratska partija, kao partija lijeve orijentacije po prirodi svoga posla je uvijek vodila računa o svojim političkim nastupima, o konkretnom djelovanju kroz vršenje vlasti da razvija jedno društvo socijalne pravde. Teško je očekivati za jednu zemlju, kao što je Crna Gora, koja još uvijek prolazi bolne faze tranzicionog razvoja, da obezbijedi takav standard i značajne budžetske prihode iz kojih bi se mogla voditi komforna socijalna politika, ali u svakom koraku o tome vodimo računa. Vjerovatno ćemo u skladu sa osnovnim smjernicama ekonomske politike za narednu godinu u skladu sa zakonom o budžetu za 2010. godinu ići sa korekcijama dijela poreske politike, u pravcu oporezivanja krupnog kapitala, ne u tom klasičnom smislu oporezivanje krupnog kapitala, jer šta znači krupni kapital, nego nešto što ima dimenziju luksuza i nešto što bi obezbijedilo stabilnost sistema u pogledu obezbjeđenja dodatnih prihoda iz kojih bi se mogla voditi kvalitetna socijalna politika.

Socijaldemokratska partija će i ubuduće biti zaštitnik ideje i projekta države socijalne pravde i pokušavamo da u svim uslovima, vodeći računa da nekom dodatnom mjerom crnogorski ekonomski ambijent ne učinimo neatraktivnim, vodićemo računa i o tome, ali sa druge strane vodićemo računa o svim socijalnim stratumima u Crnoj Gori. Tako da ćemo ovim paketom izmjena zakona i predlogom budžeta za sljedeću godinu predvidjeti određene korekcije dosadašnje politike, ne toliko revolucionarne jer teško je to urediti, misilm da ne bi bilo primjereno. Iako to nekima možda izgleda mislim da nije Vlada zaštitnik krupnog kapitala jer, ako pogledate sve vlade u svijetu, sve bi one mogle biti zaštitnicama krupnog kapitala. Jeste, postavlja se pitanje da li su svi jednako podnijeli teret krize. Normalno, kada dođe do krize, onda siromašni slojevi to mnogo teže podnose, i naš je zadatak da učinimo sve da se u uslovima krize stvore podnošljivi uslovi za egzistenciju najugroženijih djelova stanovništva.

Delegaciju Euleksa, koju je predvodio šef policijskog izvršnog odjeljenja Džejms Albreht, primio je pomoćnik direktora Uprave policije Vesko Vukadinović. U crnogorskoj delegaciji bili su i službenici kriminalističke i granične policije i za međunarodnu policijsku saradnju. Iz Uprave policije je saopšteno da je posjeta realizovana radi utvrđivanja budućih modela saradnje i inicijative za potpisivanje Tehničkog sporazuma o saradnji između Uprave policije i Euleksa.

Vukadinović je prenio spremnost Uprave policije da se dosadašnja dobra i kvalitetna saradnja između crnogorske policije i Euleksa osnaži potpisivanjem Tehničkog sporazuma. Vukadinović je kazao da Uprava posebnu pažnju posvećuje razvoju regionalne i međunarodne saradnje, što potvrđuje veliki broj do sada realizovanih policijkih operacija i akcija. Osim Sporazuma, koji će sa crnogorskom policijom biti potpisan uskoro, delegacija Euleksa će potpisati i sa albanskom i makedonskom policijom, dok je to već učinila sa srbijanskom.

- Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić  predvodiće crnogorsku delegaciju koja će do 24. novembra boraviti u Nikoziji gdje će biti održana četvrta Konferencija predsjednika parlamenata malih zemalja S-9.

Na Konferenciji učestvuju i predstavnici San Marina, Lihtenštajna, Andore, Monaka, Islanda, kao i tri države koje su članice Evropske unije – Luksemburga, Kipra i Malte.

Iz Krivokapićevog kabineta je saopšteno da je riječ o redovnoj godišnjoj Konferenciji, a teme su ilegalne migracije, ekonomija zemalja S-9 u kontekstu ekonomske krize i njene posljedice na ove zemlje i odnos malih zemalja prema ispunjavnaju preuzetih međunarodnih obaveza.

„U antičko doba Maye su bili prvi koji su otkrili da ovaj planet ima ograničeni rok trajanja. Prema njihovom kalendaru, godine 2012. doći će do katastrofalnog događaja, izazvanog konstelacijom planeta kakva se događa samo jednom u 640.000 godina.“ Tim se riječima uvodi u sadržaj novog holivudskog filma njemačkog redatelja Rolanda Emmericha. Već uoči početka prikazivanja tog novog kinematografskog hita američka svemirska agencija NASA primila je brojne upite zabrinutih građana koje je zanimalo hoće li 21. prosinca 2012. godine stvarno doći do smaka svijeta. Tada bi se, tvrdi se u filmu, Zemlja trebala sudariti s jednim drugim planetom. I NASA i drugi stručnjaci su demantirali tu mogućnost, no mnoge Scena iz filma „2012″
to ipak nije umirilo.Scena iz filma „2012″

Zemlja će ipak postojati duže

Za riječ se javio i vodeći stručnjak za povijest i kulturu drevnog naroda Maya, prof. dr. Nikolai Grube s Instituta za Staru Ameriku i etnologiju Sveučilišta u Bonnu. U stvari se o tome ne zna ništa konkretnije, tvrdi taj profesor u razgovoru za njemačku televizijsku postaju ZDF. „Postoji samo jedan stari spis u kojem se govori o godini 2012. i tu stoji jedna jedina rečenica: ’13. baktun, dakle trinaesto 400-godišnje razdoblje, bit će dovršeno.’ I to je sve. Što će se tada dogoditi, ne znamo. Ali za Maye to nije bio važan datum. Inače bi više o tome napisali“, smatra Nikolai Grube. Dapače, on ističe da za Maye nakon 13. slijede i 14. i 15. ciklus što znači da je taj drevni narod bio uvjeren u to da će Zemlja postojati još duže.

Ono što predviđanja Maya čini toliko interesantnima i uvjerljivima je činjenica da su oni raspolagali nevjerojatnim matematičkim znanjem. Tako su, među ostalim, poznavali značenje nule, što je prije njih uspjelo još samo Indijcima. Ta intelektualna dostignuća koristili su za proučavanje astronomije, pa su tako izrađivali nevjerojatno precizne kalendare – recimo, njihovo utvrđivanje kretanja Venere sadrži pogrešku od samo 0,08 dana!

Maye su bili fantastični astronomi

Upravo su te kalendare znanstvenici usporedili s današnjim računanjem vremena i tako su i došli do godine 2012. kao mogućeg kraja svijeta. No, jesu li te računice stvarno bile pouzdane? Andreas Fuls s Tehničkog sveučilišta u Berlinu već 25 godina proučava astronomska dostignuća Maya.

Codex Dresdensis jedan je od tri očuvana dokumenta Maya

On je u jednom od samo tri očuvana zapisa tzv. Codex Dresdensisu otkrio skoro 280 neobičnih konstelacija zvijezda. Potom je na kompjuteru usporedio podatke do kojih su došli Maye s poznatim astronomskim činjenicama.

Piramida Maya u Meksiku

I došao do nevjerojatnog zaključka: Maye su vjerojatno koristile potpuno drugačiji način računanja vremena nego što se do sada vjerovalo. Ako se to otkriće pokaže ispravnim, to će konkretno značiti da bi sve dosadašnje vremenske odrednice o kulturi tog naroda trebalo pomaknuti za 208 godina unaprijed, što znači da je propast kulture Maya uslijedila u 11, a ne u 9. stoljeću, kako se do sada mislilo. Naravno, time bi se i predviđanje koje se koristi kao osnova novog holivudskog filmskog hita moralo „odgoditi“ za 2220. godinu.

Plašljivci mogu odahnuti

Inače, tim scenarijem smaka svijeta do sada su se već pozabavili mnogi autori. Prvobitno je bilo oglašeno da će do nestanka Zemlje prema prognozama Maya doći 2003. godine. A kada se to nije dogodilo, kobni je datum jednostavno pomaknut na 21.12.2012. No, ako je teorija Andreasa Fulsa točna, svi plašljivci mogu odahnuti i bezbrižno gledati u budućnost. Ali za ozbiljne znanstvenike posao će u tom slučaju tek početi. Jer, pomicanjem kalendara Maya za više od 200 godina mnogi rezultati dosadašnjih istraživanja jednostavno padaju u vodu.

Ovaj kameni reljef iz 775. godine prikazuje okupljanje bogova Maya povodom dolaska na vlast Yax Paka (čuva se u Britanskom muzeju u Londonu)

Zapisi Maya još uvijek su nejasni

Tako se do sada vjerovalo da je uzrok propasti izuzetno razvijene civilizacije Maya katastrofalna suša koja je zabilježena u 9. stoljeću. Njezine su posljedice bile glad i brojne pobune naroda. No, Andreas Fuls ima posve drugačije mišljenje i za ZDF objašnjava: „Po mojoj računici suša u 9. stoljeću nije mogla dovesti do propasti, jer je carstvo Maya postojalo još 200 godina duže, do 11. stoljeća.“ A taj zaključak nije u tako velikoj suprotnosti s postojećim teorijama, kako se to na prvi pogled čini. Jer, mnogi stručnjaci ionako vjeruju da su klasične vladajuće dinastije Maya, istina, iznenada nestale u 9. stoljeću, ali da su različite zajednice bez vladara postojale još 200 godina duže.

I potomci Maya su dovitljivi: mikser se pokreće biciklom

No, vodeći stručnjak za povijest Maya Nikolai Grube upozorava da zapisi koje su ostavili Maye još uvijek nisu do kraja istraženi i rastumačeni: „Rukopisi Maya su još uvijek previše dvoznačni, tu još ima mnogo posla da bi ih se stvarno moglo razumjeti.“

O tome će, dakle, znanstvenici još dugo voditi zanimljive rasprave. No, oni su jedinstveni barem u jednom: smaka svijeta 21. prosinca 2012. godine – neće biti.

Autorica: Andrea Jung-Grimm

Odg.ured: Željka Telišman

Komunističke partije u Srbiji uskoro bi se mogle ujediniti u jednu stranku. Na njezinom će čelu navodno biti Josip Joška Broz, unuk nekadašnjeg predsjednika SFRJ i lidera Komunističke partije Jugoslavije Josipa Broza.

Broz je izrazio nadu da će se u novoj Komunističkoj partiji naći svih 14 stranaka tog usmjerenja koliko ih ima u Srbiji, te da će lako biti prikupljeni potpisi za registraciju stranke. Zainteresirani za Komunističku partiju uvjetovali su to, po riječima Broza, time da on bude na njezinom čelu.

Program nove stranke temelji se na iskustvima ranije Komunističke partije, ali u novim uvjetima koji podrazumjevaju privatizaciju i europske integracije, istaknuo je Broz. On drži da u Srbiji ima mnogo komunista koji su zadržali svoja uvjerenja te je on stoga uvjeren da na srbijanskoj političkoj sceni ima prostora za stranku komunističke orijentacije.

Proces ujedinjenja već počeo

„Ako uspijemo objediniti sve komuniste s teritorija Srbije, a vjerujem da ćemo uspjeti, imat ćemo dobar broj glasača“, tvrdi Broz. Vijest o mogućem ujedinjenju navedenih stranaka objavila je agencija Beta, a u nedjelju (22.11.) su prenijeli neki beogradski mediji. Ta je vijest naišla i na veliko zanimanje korisnika hrvatskih portala.

U Novom Sadu danas (22.11.) se održava kongres ujedinjenja sa Socijademokratskom partijom Vojvodine (SDPV), potvrdio je Broz agenciji Beta dodajući da SDPV okuplja domicilne građane Srbije, ali i mnoštvo izbjeglih sa područja bivše SFRJ. Novoj stranci prišla je i Nova komunistička partija iz Zrenjanina.

Autor: beta/dw

Odg. ur.: Ž. Telišman

Hobotnica – čudno morsko stvorenje, mekušac sa osam krakova, odlično prilagođena životu lovca, ali i plijena. Ima tajno oružje, koje krije u naborima, a crni otrov ispušta samo kad želi da zbuni neprijatelje. Hobotnica ima veliku glavu, gomilu pipaka, a njeno vrećasto tijelo krije dobro razvijen mozak, zbog čega je, tvrde stručnjaci, veoma inteligentna.
Nalik njoj je i crnogorska narkoorganizacija – ima veliku glavu, iznenađujuće inteligentnu, sa mnogo pipaka koji se pružaju preko Atlantika. Kraci u novije vrijeme dopiru do zemalja Latinske Amerike, neki do Zapadne Afrike, od ranije su rašireni po Evropi… Šeme crnogorske hobotnice su fenomenalno razrađene, tako da policije mnogih zemalja ponekad pohvataju neke pipke, ali nikako da stignu i do glave.

Najveći znak jednakosti kriminalne hobotnice i one morske je u sposobnosti skrivanja i transformacije – morska hobotnica krakovima prenosi kamenje i gradi na dnu mora neku vrstu utvrđenja i uvijek se, kad prigusti, povlači u isto sklonište. Tu je najsigurnija.
Svijet narkokriminala odavno je postao ozbiljan posao, sa puno novca, a u njemu su decenijama bili uključeni i ljudi iz Crne Gore. Neki od njih nijesu bili zadovoljni samo mrvicama sa evropskih narkotrpeza, već su ojačali svoje veze i umrežili kriminalnu hobotnicu (Octopus Montenegro).
Krajem prošlog mjeseca organizovana je međunarodna policijska operacija “Balkanski ratnik” – nekoliko zemalja spriječilo je da se tovar od 2,1 tone kokaina iz Urugvaja.

U operaciju je bila uključena i crnogorska policija, koja je, kako tvrdi rukovodilac Odsjeka za borbu protiv droge u sektoru Kriminalističke policije Miodrag Laković, razmjenjivala podatke sa kolegama iz Srbije i drugih međunarodnih policija.
- U ovoj operaciji crnogorska policija imala je razmjenu određenih operativnih informacija sa relevantnim policijskim službama, kako u početnoj fazi, tako i nakon okončanja ove akcije. Ukoliko istraga u ovom predmetu pokaže da je izvršilac ili bilo koja kriminalna radnja u vezi sa ovim slučajem vezana za Crnu Goru, policija će u saradnji sa tužiocem preuzeti mjere iz svoje nadležnosti i pokrenuti istragu. Zbog toga želim da naglasim da nijesu na mjestu ocjene, koje su se pojavile u nekim medijima, a prema kojima je crnogorska policija u ovoj operaciji imala pasivan odnos kada je u pitanju saradnja sa ostalim policijama – tvrdi Laković.

Tokom operacije “Balkanski ratnik” crnogorska policija je zbog sumnje u učešće ljudi sa naših prostora putem Interpola razmjenjivala podatke sa kolegama iz Srbije, Hrvatske, Argentine i Urugvaja.
- Za sve osobe, koje se dovode u vezu sa pokušajem krijumčarenja 2,1 tone kokaina, tim službama smo dostavili podatke prije i nakon operacije – rekao je Laković.
U Beogradu su uhapšeni Nikšićanin Marko Vorotović i Beranci Dragan Labudović i Miloš Krpović.
Ukoliko se pogledaju imena uhapšenih, a potom provjere njihove porodične, kumovske i prijateljske veze nije teško zaključiti da su godinama bili u poslovnom okruženju veoma moćnih ljudi u Crnoj Gori.

Tu se krije i šema kriminalne organizacije, čiji se pipci nekad naziru, ali kad im se policija približi, imaju nevjerovatnu moć transformacije, tako da svoje važne krake i glavu, povlače u sklonište.
- Odavno je poznato da kriminalne organizacije, pa tako i narkogrupe liče na takozvane hobotnice. Teško je utvrditi njihova djelovanja, mrežu i otkriti ljude i mjesta kuda prenose drogu. Te šeme nijesu utvrđene ni stalne, već se mijenjaju – na jednom mjestu gase, a na nekom drugom pojave. Obično, u takvim grupama, organizatori posla direktno ne učestvuju u narudžbi i praćenju pošiljki, već imaju ljude koji za njih to odrađuju – objasnio je Laković.

Organizatori posla novac stečen od droge investiraju u Crnu Goru – kupuju nekretnine, počinju legalan biznis ili ga koriste za jačanje neke kriminalne grupe, tj. za uključivanje novih članova…
Mediji su tokom akcije “Balkanski ratnik” pominjali da se organizatori milionskog posla sa kokainom kriju u Pljevljima i da su operaciju navodno osmislili braća Darko i Duško Šarić.
Laković tvrdi da sa njima policija nije razgovarala nakon serije optužujućih tekstova…
- Na osnovu novinskih napisa nijesmo obavljali nikakve informativne razgovore sa ovim licima. Takve radnje se preduzimaju samo zbog prikupljanja obavještenja u okviru istrage ili koje prethode tome, kako bi se na taj način došlo do relevantnih dokaza važnih za predmet. Povod za takve radnje policiji mogu biti i podaci dobijeni u razmjeni sa međunarodnim policijama ili ukoliko se prikupe na terenu – naveo je Laković.

On je objasnio da se crnogorskoj polciji često “spočitava da nije uključena u međunarodne istrage, kada su u neke kriminalne radnje uključeni naši državljani”.
- Policijska međunarodna saradnja zasniva se na principima neophodnosti, tj. policije se obavještavaju kada je neophodno da se zbog nekih dokaza uključe u istragu, a ne po mjestu rođenja ljudi protiv kojih se vodi istraga. Po tom principu ni mi ne obavještavamo druge policije kad hapsimo njihove državljane, osim u slulajevima kad su nam neophodni neki podaci u cilju prikupljanja dokaza. Ističem da u svakodnevnoj komunikaciji razmjenjujemo podatke o našim državljanima koji su aktivni u inostranstvu, sa policijama tih država. Naravno, iz objektivnih razloga, taj segment policijskog rada nije uvijek dopstupan javnosti – naveo je Laković.
Organizator “Balkanskog ratnika” očigledno bježi kao Frenk Abagnejl Junior, po čijem je životu snimljen holivudski blokbaster „Uhvati me ako možeš” sa Leonadrom di Kaprijem u glavnoj ulozi. Možda će se jednog dana naći neki Karl Henreti – agent FBI u filmu Stivena Spilberga, koji će izumiti neko moćno oružje i sasjeći pipke crnogorske hobotnice…

„Golub” skank poslao preko Kosova

Da se nekim manjim grupama može stati u kraj, pokazala je policijska akcija “Golub”, kada je u februaru ove godine na području Zete, Podgorice, Nikšića i Bara uhapšeno više od 30 osoba, koje su se bavile prebacivanjem skanka od Albanije, preko Crne Gore i dalje ka zapadnoevropskim zemljama.
Prije “Goluba” uhapšeni članovi formirali su nekoliko manjih grupa, koje su se povezale sa dilerima iz Albanije, a potom mjesecima utabanim stazama preko krševite granice ili preko Skadarskog jezera prebacivali džakove sa ovom marihuanom. Međutim, nakon akcije policije, mnogi putevi skanka preko Crne Gore su zamrli…
No to nije obeshrabrilo proizvođače i krijumčare iz Albanije koji su prebacivanje ove droge, koja se proizvodi u poljima na sjeveru te zemlje, da pronađu nove rute…
- Podaci su da se sada skank, umjesto preko Crne Gore, prebacuje od Albanije ka Kosovu, a potom drugim kanalima se šalje ka zemljama Zapadne Evrope – kazao je rukovodilac Odsjeka za borbu protiv droge u sektoru Kriminalističke policije Miodrag Laković.
On je naglasio da je naša polciia u protekle dvije godine imala nekoliko značajnih operacija, koje su rezultirale “procesuriranje kriminalnih grupa, koje su bile aktivne na međunarodnom planu.
- U tom dijelu ističem dobru saradnju sa policijama regiona i zemalja EU, što je značajan napredak u načinu rada, što je u više navrata istaknuto i od naših partnera – istakao je Laković.

Zapljene

U ovoj godini crnogorska policija zaplijenila je značajne količine droge i učestvovala i izvela četiri velike operacije, u kojima je protiv 53 osobe podnijeta krivična prijava za zločinačko udruživanje i organizovanu trgovinu narkoticima.

U Crnoj Gori djeluje 10 – 12 narkogrupa

Crna Gora je tranzitno područje preko koje iprolaze neke rute prebacivanja droge ka zapadnoevropskim zemljama, a prema procjenama policije, trenutno je aktivno od 10-12 grupa, koje su dio nekog lanca.
Šef Odsjeka za borbu protiv droge i krijumčarenja Miodrag Laković naveo je da direktno u Crnoj Gori nema većeg broja grupa, koje imaju jasnu unutrašnju hijerarhiju i koje broje veći broj članova.
- Prije bih rekao da većina grupa, koje imaju posla sa drogom, kod nas nemaju utvrđenu hijerarhiju gdje su jasna zaduženja članova. Te grupe su horizontalno ustrojene, gdje se članovi povezuju radi zajedničkih interesa ili zajedničkog organizovanja krijumčarenja droge – objasnio je Laković.
Podaci policije su da je nekoliko grupa iz Crne Gore povezano sa kriminalcima iz regiona, Zapadne Evrope, Južne Amerike, Bliskog istoka.
Ranije procjene bezbjednosnih službi su da su u Podgorici, Baru i Rožajama aktivna po tri narkoklana, dok u Nikšiću i Beranama djeluju po dvije grupe. Njihov prioritet je prekogranični šverc narkotika iz Albanije, odakle se u Crnu Goru prebacuje najveća količina droge, ali i iz Avganistana, Turske i Južne Amerike.
Većina droge koja uđe u Crnu Goru uhodanim kanalima prenosi se ka zapadnoevropskim zemljama, kao krajnjoj destinaciji, dok se manja količina zadržava na domaćem tržištu.
- Kokain se u Crnu Goru doprema iz Južne Amerike vodenim i vazdušnim putevima, dok se heroin iz Avganistana, preko Turske, Albanije i Crne Gore, pokušava prebaciti do zapadnoevropskih zemalja. Marihuana je uglavnom porijeklom iz Albanije – procjene su policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Ključ je u oduzimanju imovine

Neke odredbe novog Zakona o krivičnom postupku, koji je usvojen u avgustu ove godine, mogao bi biti ključ u borbi protiv organizatora narkokartela, koji su u posljednjoj deceniji stvorili enormno bogastvo u Crnoj Gori.
Rukovodilac Odsjeka za borbu protiv droge i krijumčarenja u Upravi policije objasnio je da je oduzimanje imovine kriminalcima bitna stvar u borbi protiv organizovanog kriminala.
- Neophodno je dokazati osnovno krivično djelo, a nakon toga se vodi finansijska istraga, koja treba da obezbijedi dokaze, da li je imovina mogla biti stečena legalnim putem ili je osnovana sumnja da je stečena nekim kriminalnim radnjama – objasnio je Laković.

Balkanski ratnik

Policije nekoliko zemalja krajem oktobra spiječile su da se od Urugvaja ka Zapadnoj Africi prebaci 2,1 tona kokaina.
U akciji, u kojoj je razmjenjivala podatke i crnogorska policija, uhapšeni su Nikšićanin Marko Vorotović i Beranci Dragan Labudović i Miloš Krpović, a mediji navode da je u Urugvaju raspisana potjernica za Berancima Draškom Vukovićem i Borisom Labanom. Sumnja se da je organizator u Crnoj Gori.

Medvjed

Početkom septembra ove godine policija je nakon vi[emjesečne istrage u akciji “Medvjed” uhapisla deset osoba sa područja Bijelog Polja, Berana i Rožaja protiv kojih je podnijeta prijava zbog sumnje da su polinili “ zločinačko udruživanje i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga na organizovan način”.

Golub

U ovoj operaciji koja je izvedena u februaru ove godine uhapšeno je 37 osoba, koje su optužene da su od 12. novembra prošle pa sve do 26. februara ove godine, kada su otkriveni, proturili 2,5 tona skanka od Albanije, preko Crne Gore ka Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji…
Jedan dio je uhapšen u Albaniji, a uskoro bi trebalo da bude i zakazn termin suđenja u podgoričkom Višem sudu.

BMZ-X

Crnogorska policija u ovoj akciji podnijela krivičnu prijavu protiv Ratka L. Dulovića (43), koji u spuškom zatvoru izdržava petnaestogodišnju zatvorsku kaznu zbog otmice, falsifikovanja i razbojništva, koji je označen kao organizator grupe optužene za trgovinu narkoticima. Postupak u ovom predmetu se vodi i njegovim sugrađanima Milošu Ž. Ćuleviću (33), Alenu Č. Stanoviću (27), Miroslavu D. Popoviću (33) i Nikšićaninu Vojislavu R. Pantoviću (38).

Heroin – Zaplijenjeno više od 15 kilograma

Kokain – Ove godine zaplijenjeno nešto više od pola kilograma

Marihuana – U mnogim akcijama policija oduzela više od 900 kilograma ove droge

U odvojenim razgovorima sa Roćenom, Eimert Von Midelkop i Piter Mekej rekli su da Crna Gora može da računa na bezrezervnu podrškuHolandije i Kanade za članstvo u Akcionom planu za članstvo u NATO-u (MAP). Crnogorski ministar je, inače, drugog dana zasijedanja Međunarodnog foruma o bezbjednosti u Halifaksu imao niz susreta sa zvaničnicima iz Sjeverne Amerike i Evrope.

O. C.

PRVA LIGA (XIV kolo)

Budućnost – Berane 2:1
Dečić – Rudar 0:1
Mogren – Zeta 0:0
Petrovac – Grbalj 0:2
Sutjeska – Mornar 1:2
Kom – Lovćen 0:0

Budućnost 36
Rudar 34
Mogren 27
Lovćen 24
Grbalj 22
Zeta 17
Berane 16
Dečić 14
Sutjeska 14
Petrovac 13
Mornar 11 (-3)
Kom 10

DRUGA LIGA (XV kolo)

Jedinstvo – Mladost 2:3
Jezero – Bar 1:0
Bratstvo – Crvena stijena 2:0
Ibar – Gusinje 2:0
Čelik – Otrant 2:1
Bokelj – Zabjelo 2:0

Mladost 36
Bratstvo 31
Bar 28
Bokelj 27
Zabjelo 24
Jedinstvo 23
Čelik 22
Otrant 14
Ibar 12
Jezero 12
Gusinje 12
Crvena stijena 6

O. C.

Dvije države već su ratovale oko Nagorno-Karabaha, i to čitavih šest godina (1988. – 1994.). Azerbejdžanska teritorija koju većinom nastanjuju Jermeni, u fokus svjetskih zbivanja dospjela je poslije raspada SSSR, kada su sukobi između dvije suprotstavljene strane intenzivirani. U ratu je stradalo više od 30 hiljada ljudi, a više od milion je prebjeglo sa destabilizovane teritorije.

O. C.

Goati je, govoreći o najavama formiranja opozicionog demokratskog fronta, rekao da ne vidi da su se „sada stekli neki novi uslovi koji bi projekat opozicije činili uvjerljivijim“.

„Naprotiv, mislim da opozicija nema, poslije velikih promjena u Socijalističkoj narodnoj partiji i u strankama takozvanog srpskog bloka, kvalitetno drugačiji politički projekat od DPS-a i Socijaldemokratske partije“, kazao je on. Prema njegovim riječima, opozicija bi biračima mogla da kaže „mi ćemo isti projekat da realizijemo, ali ćemo to uspješnije da učinimo“.

„Opozicija bi jedino morala biračkom tijelu da dokazuje da bi neuporedivo bolje nego vlast ostvaraivala ciljeve vlasti. To je pozicija u kojoj je sada crnogorska opozicija“, pojasnio je Goati. On smatra da nema nikakvog razloga da se vjeruje da će se poslije posljednjeg poziva na demokratsko udruživanje opozicije „stvari drugačije razvijati“.

„Ne vidim da se tu skupila neka nova energija, da je opozicija izmijenila navike koje je imala ranije – da poziva na jedinstvo, a onda ne može oko osnovnih stvari da se dogovori“, dodao je Goati. On smatra da je opozicija „podbacila“ i da joj nedostaje uvjerljiv i koherentan program.

„Sada ga je teško u ovom vremenu napraviti, jer izgleda da svi putevi vode u Brisel. Tu je vladajuća koalicija uspjela jako dobro da odradi svoj dio posla“, rekao je Goati. On smatra da vladajućoj koaliciji polazi za rukom da ostvari veliki dio onoga što biračko tijelo želi.

“U ovom trenutku mi se čini da toj jasnoj evropskoj platformi na kojoj počiva vladajuća koalicija, nema odgovarajuće alternativne platforme iz opozicije“, zaključio je Goati.

(izvor: Mina)

Šef srpske diplomatije Vuk Jeremić kazao je da će Srbija nastaviti da insistira na otvaranju tri konzulata, ili makar kulturnih centara i privrednih predstavništava u Crnoj Gori, jer tamo ima ozbiljne interese.

Perović je agenciji MINA kazao da postojeća srpska politička elita, koja istura Jeremića, konstantno i iznova pokušava da se miješa u unutrašnje stvari Crne Gore.

Prema njegovim riječima, nijedna zemlja u normalnim okolnostima ne bi trebalo da ima toliko konzularnih, kulturnih ili bilo kojih drugih potreba i interesa u Crnoj Gori.

Nije se teško dosjetiti da iza te inicijative, koja se iz Beograda prema Podgorici u više navrata obnavlja, ne stoji nikakva posebna suštinska briga, bilo za diplomatsko-konzularne, bilo za kulturne potrebe stanovnika Crne Gore, smatra Perović.

On tvrdi da se u ovom slučaju radi o nečemu sasvim drugom. Radi se o tome da sadašnja takozvana politička elita koja vlada u Beogradu, vlada istim onim duhom iskrivljene slike svijeta koja u Srbiji gospodari već ravnih 20 godina.

Ta iskrivljena slika svijeta se prema Crnoj Gori manifestovala, i još se manifestuje, kao svojevrsni mali imperijalizam, koji je u međuvremenu, naročito od osamostaljenja Crne Gore, izgubio svoje male rogove, kazao je Perović.

Međutim, kako je naveo, taj mali imperijalizam ni sam nije svjestan da je, metaforički govoreći, gubitkom rogova izgubio i mozak i glavu.

(izvor: MINA)

Ako izuzmemo Hrvatsku, inače kandidata za članstvo u EU, u Crnoj Gori najmanje je korupcije od zemalja regiona. Jer, Makedonija je dva mjesta niže, Srbija je na 83. mjestu, Albanija je 95. a Bosna i Hercegovina 99. po indeksu korupcije. TI rangiranje za ovu godinu govori i da u Crnoj Gori ima manje korupcije nego i u nekim članicama Evropske unije kao što su Grčka, Rumunija ili Bugarska.

Navedeni fakti, koji su predočeni čitavoj svjetskoj javnosti, nesumnjivo ohrabruju i govore da Crna Gora i u pogledu korupcije bilježi značajan napredak na svom evropskom putu. Ali, neki ne misle tako. Naprotiv. Tako značajan „skok“ Crne Gore u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) tumače kao plod ne baš najozbiljnijeg „Transparency International“-ovog istraživanja. Navedena organizacija, posve optimističnu vijest propratila je sljedećim komentarom „postoji velika zabrinutost da li se statistički podaci odnose samo na malu, takozvanu administrativnu korupciju, odnosno da li e smanjenje birokratije u procesu izdavanja dozvola biti dostupno svima ili samo onim investitorima koji imaju monopole i povezani su sa pojedincima na vlasti.“

(mans.co.me)

Kada je već „Transparency International“-ov Indeks korupcije nepouzdan i izveden neozbiljno, gospoda iz berlinske organizacije mogla bi razmisliti da svoje fotelje ustupe nekim crnogorskim stručnjacima. Jer kada naši eksperti mogu osporiti čak i jednu rang-listu tog tipa (i to samo ove godine, kada je Crna Gora naglo „skočila“), onda su nesumnjivo mjerodavniji od institucija koje se, čisto zanosa radi, čitave godine bave pitanjem korupcije u 180 svjetskih zemalja.

Opet, kada je već osporen crnogorski „skok“ na 69. mjesto, ostaje da se pitamo šta bi tek bilo da je TI objavio listu na kojoj je ispred naše države Burkina Faso, Moldavija ili Liberija? Tada bi, prema stručnim mišljenjima, možda sve bilo u najboljem redu. Ali kada smo iznad okruženja i kada nam jedna organizacija kao što je TI putem svoje liste oda priznanje, to onda ne valja.

Jer uspjeh je kod nas najteže oprostiti.

O. C.

sa radošću vas obavještavamo da je sa radom počelo „Ogledalo crnogorsko“. Novi e-glasnik na prostoru Crne Gore novi je bastion istine, objektivnosti i privrženosti brzoj i tačnoj vijesti. Koliko ćemo u tome uspjeti, pokazaće vrijeme koje je pred nama, tokom koga će vaše zadovoljstvo našim informacijama, vaši komentari i posjete biti jedino mjerilo našeg rada.

Svjesni da je u posljednje vrijeme „u etar“ pušteno niz samoproklamovano „slobodarskih“, „objektivnih“ i „prkosnih“ „crnogorskih“ internet glasila, znamo da je pred nama težak zadatak – učiniti da istina i objektivnost odnesu pobjedu nad svime što predstavlja suštu suprotnost pojmovima „novinarstvo“, „objektivnost“ i „umjerenost“. Tom suprotnošću obasuti smo sa mnogih strana, a naša misija je da pružimo otpor i svojim radom kažemo „dosta“ neprofesionalizmu, pristrasnosti, tendencionizmu, tračarenju i nekontrolisanoj lavini neutemeljenih navoda.

Na tom putu, nadamo se, čitaoci će biti naš čvrsti saveznik!

Najbrži, najbolji, najobjektivniji,
„Ogledalo crnogorsko“